2017-05-03 00:02:30

Festival znanosti: Gramatike nekada i danas

25. travnja, u sklopu Festivala znanosti,  učenicima 2.b razreda naše škole predavanje je održala doc. dr. sc. Silvija Ćurak s Filozofskog fakulteta u Osijeku. Tema predavanja bila je Od vrimena prošastog do vrimena sadanjeg hrvatskih gramatika. Iz samoga naslova moglo se zaključiti da će predavanjem biti obuhvaćen pregled gramatika hrvatskoga jezika od vremena nastanka prve hrvatske gramatike pa sve do suvremenih gramatika.

Hrvatsko gramatičarstvo izrazito je plodno te je do danas napisano sedamdesetak gramatika s brojnim ponovljenim izdanjima. Prvu cjelovitu gramatiku hrvatskoga jezika  Institutionum linguae illyricae libri duo (Osnove ilirskoga jezika u dvije knjige) napisao je svećenik Bartol Kašić 1604. godine na latinskome jeziku. Autori gramatika najčešće su bili svećenici jer su oni u tom vremenu imali najviši stupanj obrazovanja. Isusovac Ardelio Della Bella autor je hrvatske gramatike Instruzioni grammaticali della lingua illirica koja je pisana na talijanskome jeziku. Šime Starčević napisao je Novu ricsoslovnicu iliricsku, Antun Mažuranić Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike, Matija Antun Reljković Novu slavonsku i nimačku gramatiku, a spomenuti su i brojni drugi autori gramatika. Možemo primijetiti da je hrvatski jezik nazivan ilirskim jezikom, no izraz ilirski zabranjen je u hrvatskom narodnom preporodu koji je zastupao borbu za hrvatski nacionalni identitet i buđenje svijesti Hrvata. Autori gramatika trudili su se pronaći riječi koje su u duhu hrvatskoga jezika, a izbjegavali su latinsko  gramatičko nazivlje.

Profesorica Ćurak osmislila je za učenike zanimljivu igru u kojoj su starom hrvatskom gramatičarskom nazivlju trebali pridružiti današnje nazive. Da su se ti nazivi zadržali do danas, ne bismo učili o imenicama, već o imenima samostavnim, stojećim imenima, samostavnicima i slično. Gramatičke kategorije imenica također imaju zanimljive nazive: rod (pleme, plemstvo, pokolenje) i padež (spadanje, spad).

Najteži dio zadatka bio je prepoznati stare nazive glagolskih vremena: 

 Prezent

 vrime sadašnje

 Perfekt

 prošasto sastavljeno vrime, sasvim prošasto vrime

 Imperfekt

 poluprošasto vrime

 Aorist

 prošasto samostavno vrime, minuće prošasto vrime

 Pluskvamperfekt

 prošasto veće nego sveršeno vrime, davno prošasto   vrime

 Futur I.

 došasto vrime

 

Tijekom predavanja učenici su naučili puno o hrvatskim gramatikama te o bogatstvu hrvatskoga jezika. U vremenu kada je naš jezik bombardiran anglizmima i brojnim izrazima iz drugih stranih jezika, trebamo razmišljati o mogućim posljedicama koje mu prijete. Trebamo zapamtiti da je jedno od najsnažnijih obilježja identiteta, i osobe i naroda, upravo jezik, a njegujući jezik, čuvamo vlastiti nacionalni identitet.

Ostale fotografije pogledajte na linku: https://www.facebook.com/pg/3gmos/photos/?tab=album&album_id=753920218112439

Tekst: Petra Ivanišić, 2.b

Fotografije: Dijana Šokčić, prof.

                     Karlo Kobaš, prof.


III. gimnazija Osijek